beats by dre cheap

Bosanska kahva or Bosnian coffee

O kahvi i njenoj ulozi u tradicionalnom životu kroz socijalne ali i ekonomske aspekte Bosne i Hercegovine  mogla bi se napisati na desetine poglavlja ili čak cijela knjiga. O obljubljenosti ovog toplog i osvježavajućeg orijentalnog napitka  te pažnji koja se posvećivala kod Bošnjaka cjelokupnom ceremonijalu pripreme i ispijanja najbolje je započeti u kratkim crtama opisom posuđa koje se koristi za spravljanje kahve. Zato počnimo od  kahvenog ibrika o kom Tvrtko Kanaet u knjizi Podveležje i podveležci kaže sljedeće: “To je oveći sud za grijanje vode za kahvu. Donji oblik, zvani dib je jako ispupčen. Ima držak i kapak. Ima ih velikih, koji sadrže 2 do 3 litra, naročito u bogatijim kućama. On je stalno uz vatru. U njemu je topla voda, koju ne iskorišćavaju samo za kahvu. Mjesto vode, u njemu griju i mlijeko koje dodaju kahvi. Kahva se ne „peče“ u ibriku, nego u džezvi ili dževzi. Ona je cilindrična oblika, pri dnu šira i ima na vrhu nosač sa žlijebom, kroz koji se sipa kahva, te držak koji je na kraju savijen ili proširen i ornamentima ukrašen. Uz džezvu, u kojoj se »pristavlja« ili »peče« kahva, ide redovno i »šerbetnjak«, to je veća džezva, u kojoj se zagrije voda i dolijeva u džezvu u kojoj se kuha  kahva, nakon što se napune prvi fildžani. Veličina se mjeri brojem findžana, koji sadrži džezva. Oni su kupovni. U malom broju naći će se zarfovi od bakra ornamentima ukrašeni, u kojima stoje findžani. Tu stoje još i mlin za mljevenje kahve, kahvena i šećerna kutija s poklopcem. Po pravilu su ukrašeni mlinovi i kutije, makar i najprostijim ornamentima. Tome još treba dodati okrugli, valjkasti šiš (dolaf) za prženje kahve".

Do pojave mlina pržena se kahva tukla isključivo u dibeku. U Bosni i Hercegovini se kahva peče, a ne kuha, a taj isti glagol u svom značenju upotrebljavaju i Turci. Tek od 1878 od austrijske okupacije čuje se kuhati kahvu. Kod nas se kaže i pristaviti kahvu. Taj izraz dolazi i u narodnoj pjesmi:

 

 L'jepo ti je rano uraniti,

Dvor pomesti, vode donijeti,

Na odžaku vatru naložiti,

A uz vatru kahvu pristaviti.

 

 

Izraz “ispeći kahvu” jasno govori da Bošnjaci imaju svoj, nadasve originalan, način pripreme domaće, bosanske kahve. Sama priprema je tradicionalno vezana za cijeli ceremonijal čime se jasno pretendira na želju za uživanjem, kahvendisanjem, u ovom napitku koji danas ljude po cijelom svijetu poziva na druženje, razgovor, vrijeme odmora.

Sirova kahva u zrnu se prvo u tepsiju poprži u pekari šporeta a onda se zamota u krpu te ostavi da se ohladi. Kako bi bila što ukusnija kahva, zrna se melju u ručnom mlinu direktno pred pripremu tojest kada se želi popiti kahva.  U ibrik (lonćić)  se pristavi voda kojoj se ne smije dopustiti da proključa već se pazi da se skloni sa vatre čim se opaze prvi mjehurići u njoj, što je zadnja faza pred njeno ključanje. U džezvu se uspe samljevene kahve i stavi na vatru, uz mješanje, kako ne bi zagorila. Čim se osjeti njen prepoznatljivo ugodni miris u džezvu se nalije ona voda i sačeka da ovaj put, pomješana sa kahvom, provri.

Pošto se skloni sa vatre u džezvu se nalije malo hladne vode, “nekoliko kapi”, da se teljva (tur.telva) ili talog spusti na dno. Tada se sipa u fildžane pored kojih se obično nađe kocka šećera ili rahatlokuma. Radi boljeg osjeta i uživanja u aromi prije pijenja kahve popije se čaša vode “da se pročisti grlo”.

 

 

Kahva se tradicionalno ne pije brzo, već polako, da se uživa u njoj ili narodski rečeno kahvedniše. Stariji Bošnjaci imali su običaj u zrna kahve mješati suhi karanfilić i zajedno ga mljeti kako bi kahva imala jaču aromu i miris. Za naš narod kahva je simbol dobrodošlice i gostoprimstva čemu svjedoči stari adet da se pri serviranju kahve za ukućane nađe uvijek jedan fildžan više za slučaj da u kuću dođe iznenadni musafir (gost).

Bosnian Cook
http://buduh.blogger.ba
20/01/2013 18:13